1. Skip to Menu
  2. Skip to Content
  3. Skip to Footer>

Carstensz Pyramide (Puncak Jaya) 4884m / Ekspedicija 2016.

Subota, 05 Ožujak 2016 00:00

Autor Admin

PDF Ispis E-mail

seka74

U džungli Papua Nove Gvineje nalazi se najveći otočni vrh svijeta, Carstensz Pyramide s 4884m visine.  Politički gledano pripadaju Indoneziji što znači Aziji,  a geološki Australskoj kontinentalnoj ploči. Carstensz Pyramide smatraju tehnički najtežim od svih „seven Summits“ iako je u usporedbi  s ostalima puno niži. S pecačkom ocjenom  IUAA V  penjanje je teže od penjanja na Mount Everest ili Denali, ali ako gledamo visinu i niske temperature onda su ova dva veći alpinistički izazov. Ime su dobile po holandskom moreplovcu i istraživaču Janu Carstenszu koji 1623. prvi piše o toj snježnoj planini. U veljači 1962. godine preko sjevernog zida, uz pomoć 100 nosača, prvi su se popeli Heinrich Harer, Philip Temple, Russel Kippax, Albert Huizeng. 

Za put i uspon na Carstensz Pyramide potrebno je više dozvola (čija se pravila često mijenjaju) od ministarstva, vojske, policije i ništa manje važnih, dobrih odnosa s plemenima zbog staza koje prolaze kroz njihov teritorij. Od 1995. do 2005. godine, zbog političkih nemira u Indonezijskoj vladi, ni jedna ekspedicija nije dobila dozvolu za uspon. Blizina najvećeg rudnika zlata na svijetu, čiji eksploatatori ne podnose strane posjetitelje i česti konflikti između gradskih uprava i domorodaca također znaju otežavati pristup. 

 

Tropska klima, sunce, magla, kiša i snijeg. Temperature se ovisno o visini, kreću između 10°C do 40°C, noću oko 0°C. Najsušniji dio godine je jesen. 

 

Na Baliju me čeka Ketut. Svastika (kukasti križ) toplih zemljanih boja njiše se bezbrižno s retrovizora i nitko nema problema, osim mene koja simbol sreće, snage sunčeve energije i reinkarnacije „šporkaje“ nečijim brčićima. Upoznavanje s ostalih devet članova ekspedicije, njemačkih, austrijskih i talijanskih državljana, a onda nešto iza ponoći slijedi direktni trosatni let indonezijske avio kompanije Garuda (zabrana letenja za zemlje EU) za Timiku (Papua). Mali gradić velike važnosti za internacionalne eksploatatore najvećeg rudnika zlata i bakra na svijetu. „Program putovanja ostaje isti“ obavještava nas organizator ekspedicije Werner, što znači situacija je trenutno stabilna. Sutra ujutro stajemo pojedinačno (sa osobnom opremom) na aerodromsku vagu. Osam osoba može, ako nam vrijeme dozvoli, u avion (avion leti samo po lijepom vremenu), a ostatak grupe ostaje čekati slijedeći eventualni let. 

 

Illaga, raštrkano selo bez puta, čija se malena betonirana površina naziva aerodromom, jedina je veza s ostatkom svijeta. Nakon sat vremena hoda, preskačući svako malo preko visokih drvenih ograda, penjemo se uz palmama obrubljen potok u zaseok na brežuljku. Između drvenih, okruglih, suhom travom i palminim granjem pokrivenih nastambi postavljamo naše šatore. Tridesetak stanovnika (klan) plemena Dani, radoznali su ali ne i iznenađeni našim dolaskom. Članovi klana zajedno obrađuju zemlju oko svojih nastambi i sade uglavnom slatki krumpir. Muškarci žive i spavaju odvojeno, u muškoj nastambi, žene i djeca u svojim nastambama sve do puberteta kada dječaci odlaze u mušku kuću, a djevojčice nastavljaju brigu o drugoj djeci i pomažu u obrađivanju zemlje. Najvažniji dio obitelji su malene crno sive svinje (babi), koje su najveće bogatstvo i dan danas se koriste kao platežno sredstvo i zato se samo u svečanim prigodama konzumira njihovo meso. Jedna mladenka (radna snaga) košta najmanje dvije svinje, zato su ubojstvo i krađa svinje čest razlog klanskih ratova. Sin guvernera Rockfelera, koji je nestao ne tako davne 1961. godine i veliki broj katoličkih i protestantskih misionara nestalih na ovim područjima, smatraju se žrtvama kanibalizma koji, kako oni tvrde, nije imao prehrambenu već više mistično obrambenu svrhu. 

 

Vodič ima problema s regrutiranjem nosača zbog ubojstva u selu. Oštećeno pleme zahtjeva odštetu, pored svinje i preuzimanje lukrativnog posla nosača za našu ekspediciju. Sedam žena nose kompletnu prehranu i opremu, jedan kuhar, dva muškarca koja mačetama otvaraju i čiste put, ostatak su šestero djece cca 10-16 godina starosti. Petodnevni put od sela Illage do baznog logora, kišna avantura ništa manje interesantna i zahtjevna od samog penjanja na vrh. 600m zida.

 

1. dan: Illaga selo 2300 m/nv - brdo 3300 m/nv. Napornih 11,5 km strmog uspona kroz gustu džunglu do prvog logora.

2./3. dan: Brdo 3300m/nv - riječna dolina 3400 m/nv. Otprilike 35 km vlažne doline, kliskih uzvisina, rijeka i potoka. Dva dana krećemo se na visini od 3400-3700 m/nv.

4. dan: Visoka ravnica 3400m/nv - Nasidome 3730 m/nv. 19 km široki, beskrajni travnjaci prekriveni vodom, rasuta jezera i rijeke, kiša je prihvaćena pratilja.

 5. dan: Nasidome 3734 m/nv - Novozelandski pass 4500 m/nv - Basecamp 4050 m/nv. Oko 20 km hoda. Ulaz u svijet planine preko Novozelandskog passa, spuštanje u Žutu dolinu do baznog logora.

 6. dan: Uspon, trasa prvog uspona (izvorne rute 1962.) slijedi put, desni dio sjevernog zida. Slabo učvršćeni i istrošeni konopi vise sa 600m visine. Pukotine i ploče oko 75 ° nagiba, s prosjekom III. do IV. UIAA težine, izmjenjuju se s kanalima i krhkim žljebovima koji vode do grebena. Na grebenu iznad prve najveće pukotine pričvršćene su metalne fiksne sajle. Slijedeća pukotina iz koje viri vrh stijene, pa opet pukotina, zahtjeva bolju mobilnost i veći raskorak, još jedna kratka u koju se prvo spušta, a onda širokim raskorakom hvata za drugu stranu. Teren postaje sve ravniji, a vrhunac na dohvat ruke. Popeti se prije svakodnevnog pljuska čista je sreća, a pogled na dva oceana, prašumu i glecer Ngga Pulu ostali su u magli. Abseil mora biti brz, kiša već poplavljuje krš i iz žljebova vodi male slapove sa sutom koji se pretvaraju u potoke, a mokri konopi sve su hladniji na niskoj temperaturi. Podnožje zida i povratak u 5 km udaljeni bazni logor.

8. dan: Jutarnji odmor i popodnevni uspon na 4600m do glecera.

9. dan: Petodnevni povratak istom rutom do sela Illage, let za Timiku, Bali individualni letovi kući.

Putovanje, izazov ne samo planinarskog, već kulturnog i socijalnog karaktera, čiji diverzitet utječe na duhovne, mentalne i tjelesne spoznaje pojedinca.  

{gallery}2016.5.3. CARSTENSZ{/gallery}

 

 https://www.facebook.com/media/set/?set=a.10153488029317582.1073742113.314156657581&type=3


 
Autor Članka & Fotografija: Dinaridi

 


Vijesti - Planinarski Izleti

Prijava/Odjava Korisnika

Korisničko Ime Lozinka Zapamti me!    Napravi račun...